Arhiva novosti 2012

Atena i Jeruzalem – stapanje horizonata

“Atena” i “Jeruzalem” metafore su grčke filozofije i biblijske religije, dva temeljna izvora čijim je stapanjem nastala zapadna civilizacija. Atena je razvijala univerzalnost razuma, a Jeruzalem vjeru unutar normativnog monoteizma. Susret između helenske misli i hebrejske vjere, između logosa i nomosa, predstavlja plodnu sintezu koja je kao posljedicu imala ne samo grčki prijevod Septuaginte i platonski nadahnute alegorijske interpretacije Starog zavjeta Filona Aleksandrijskog, već i otpore i polemike s obiju strana. Kršćanstvo je odgovorilo prihvaćanjem izazova globalizacije i nasljedovalo stapanje Atene i Jeruzalema dočim je židovstvo zadržalo strogi biblijski identitet odupirući se helenizaciji. S grčke strane, ponajprije u djelima novoplatoničara kasnog Carstva, postojao je pokušaj spašavanja helenizma od “barbarizacije”, što međutim nije uspjelo. U ovom se izlaganju analiziraju neki momenti ove “globalizacije” koja je formirala vrijednosti zapadne civilizacije.
Predavanje je održano na engleskom jeziku.

Giuseppe Girgenti (1967) učenik je G. Realea, W. Beierwaltesa, P. Hadota i H.-G. Gadamera. Objavio je pet autorskih knjiga pretežno o novoplatoničkoj filozofiji. Preveo je jedanaest knjiga (sa starogrčkog, francuskog, njemačkog i češkog jezika) i urednik je triju knjiga. Autori kojima se posebno bavi su: Platon, Plotin, Porfirije (o kojem je napisao tri knjige i objavio pet prijevoda), Proklo, Diogen Laertije, Justin, Augustin i pseudo-Dionizije Areopagit. Trenutačno predaje povijest antičke i srednjovjekovne filozofije na sveučilištu San Raffaele u Milanu.