Faust VRANČIĆ
Faust VRANČIĆ (Faustus Verantius, Vrantius, Vrancich, ps. Yustus Verax Sicenus), polihistor, leksikograf, filozofski pisac, izumitelj, diplomat (Šibenik, 1551–Venecija, 27. I. 1617). Od 1569. do 1571. je studirao u Padovi i Veneciji pravo i filozofiju, Beču i Rimu u kojemu je boravio 1575. kao član bratovštine sv. Jeronima. Godine 1579. je postavljen za zapovjednika grada Veszprema i za upravitelja biskupskih imanja. Od 1594. do 1598. opet je u Veneciji. U Ugarskoj je Vrančić obavljao razne upravne i državne poslove. Godine 1598. imenovan je biskupom čanadskim (Csanad), ali ne obavlja tu dužnost jer je Čanad pod Turcima. Nakon što se odrekao biskupske službe stupio je u pavlinski red te je zbog političkih spletaka napustio Ugarsku. Otišao je u Rim i Veneciju gdje je živio sve do smrti. Godine 1595. je objavio prvi samostalno štampani rječnik hrvatskog jezika, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae (Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, pretisak Zagreb, 1971). Iste 1595. g. objavljeno mu je djelo Machinae novae. Teološko-povijesno djelo na hrvatskom jeziku Život nikoliko izabranih divic (1606) sadrži u dodatku spis De Slowinis seu Sarmatis i pravopisnu raspravu De ratione legendi. Neki biografi spominju i druge neke njegove radove, primjerice nedovršeno djelo Historia Dalmatiae (moguće Historia Illyrica, rukopisne bilješke koje se čuvaju u NSBZ), statut grada Šibenika, Vrančićeve polemike s protestantima, rasprave s T. Campanellom i M. A. de Dominisom te govore. Objavio je dva traktata posvećena filozofijskim disciplinama – logici i etici.
Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Venetiis, 1595, i u: P. Loderecker, Dictionarium septem diversarum linguarum, Pragae, 1605, pretisak Požun, 1834, pretisak Zagreb, 1971; Machinae novae… cum declaratione latina et italica, Venetiis, 1595, Venetiis, 1615 ili 1616, prvi reprint München, 1965, Milano, 1968, Budapest, 1985, prvi hrvatski pretisak izvornika s prijevodom na hrvatski V. Muljevića, Novi Liber, Zagreb, 1993; Život nikoliko izabranih divic, Romae, 1616, Šibenik, 1995; Logica nova suis opsius instrumentis formata et recognita, Venetiis, 1608, Venetiis, 1616; Ethica christiana, Romae, 1610, Venetiis, 1616; Vita Antonii Werantii Archiepiscopi Strigoniensis et Cardinalis, Požun, 1575; Illyrica historia, fragmenta ex variis historicis (rkp.); Statuta civitatis Sibenicensis (rkp.).
S. Kovač, “Faust Vrančić i aristotelizam u logici”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 27–28 (1988), str. 17–33; K. Čvrljak, Kršćanska etika Fausta Vrančića kao filozofija života: u retrospekciji i kontinuitetu prosudbenih odjeka ranije i kasnije etičko-filozofske tradicije, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1996; D. Balić, “Umijeće sintetičkog prikaza hrvatske kulture”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 49–50 (1999), str. 231–250; I. Kurelac, “Dinko Zavorović, Faust Vrančić i Toma Suričević u svjetlu epistolarne razmjene”, Colloquia Maruliana 17 (2008), str. 73–89.
