Benedikt STAY
Benedikt STAY (Benedictus Stay), pjesnik, filozof, znanstvenik, govornik, diplomat (Dubrovnik, 26. X. 1714–Rim, 25. II. 1801). Nakon što je završio školovanje u isusovačkom kolegiju (Collegium Ragusinum) odlazi u Rim gdje je završio teologiju (1746) i gdje je zaređen za svećenika. Kardinal S. Valenti postavio ga je za javnog profesora govorništva u Rimskom arhigimnaziju. Papa Benedikt XIV. postavio ga je za tajnika za dopisivanje Vatikana sa stranim vladarima (1769), a obnašao je i niz drugih crkvenih i javnih dužnosti. Stay je autor nekoliko manjih pjesama u zbirci arkadijskog pjesništva te govora o smrti poljskog kralja Fridrika Augusta III, pape Klementa XII, pohvale papi Leonu X. Najznačajniji dio njegova opusa odnosi se na filozofske epove pisane latinskim jezikom u heksametrima. To je njegov didaktički ep o Descartesovoj prirodnoj filozofiji, Philosophiae… versibus traditae libri sex (Filozofija izložena u stihovima, 6 knjiga, Venecija, 1744), s 10249 heksametara (1747, 11229 heksametara). Stay je u svojim djelima iskazao interes i oduševljenje filozofijskom problematikom, posebice za misao R. Descartesa, za sustav njegove filozofije i fizike te za postavke i učenja G. Galileja, J. Keplera i I. Newtona. Ogledalo Stayeva zanimanja i oduševljenja Boškovićevom i Newtonovom prirodnom filozofijom, pitanjima racionalističke metafizike i atomističkim koncepcijama, njegov je drugi filozofski spjev, Philosophiae recentioris versibus traditae libri X (Novija filozofija izložena u stihovima, 10 knjiga, Rim, 1755). Stayevi su spjevovi značajni kako za hrvatsku književnu povijest tako i za hrvatsku i europsku povijest filozofije za samo razumijevanje fundamentalnih pojmova Newtonove filozofije univerzuma, zakona i aksioma Newtonove fizike, astronomije, matematike i optike te Boškovićeve prirodne filozofije. Stayev spjev je popratio sâm R. J. Bošković svojim bilješkama i dodacima (Supplementum), potkrepljujući Stayeve postavke i rješavajući probleme.
Philosophiae… versibus traditae libri sex, Venetiis, 1744, Romae, 1755, 1760; Arcadum carmina. Musae Francisco et Mariae Theresiae augustis congratulantur ob scientias, bonasque artes eorum iussu et munificentia Vindobonae restitutas, Vindobona, 1756, Romae, 1756–1768; Ad Clementem XIII. pontificem maximum in funere Friderici Augusti III. Poloniae regis oratio habita in Quirinali sacello a Benedicto Stay ab intimo pontificio cubiculo et ab epistolis Latinis (posveta papi Klementu XIII), Romae, 1764; dvije ode u: Arcadum carmina: Pars tertia, Romae, 1768; Oratio in funere Clementis XIIL, Romae, 1769; 1769; Philosophiae recentioris versibus traditae libri X, t. III, II. 7–10, Romae, 1792; Philosophiae recentioris versibus traditae a Benedictio Stay libri X, II. 1–10, (bez Boškovićevih bilježaka i dopuna, s estetičkim dijalogom K. Staya), Romae, 1792; “Benedikt Stay/Benedictus Stay”, u: Latinsko pjesništvo u Hrvata: Dvojezična antologija (prir. V. Vratović), Školske novine, Zagreb, 1997; “Benedictus Stay/Benedikt Stay”, u: The Croatian Muses in Latin: A Trilingual Anthology Latin-English-Croatian (prir. V. Vratović), The Bridge, Zagreb, 1998.
M. D. Grmek, “Rukovet starih medicinskih, matematičko-fizičkih, astronomskih, kemijskih i prirodoslovnih rukopisa sačuvanih u Hrvatskoj i Sloveniji”, Rasprave i građa za povijest nauka, Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih nauka sv. 1 (1963). str. 259–342; V. Vratović, “Benedikt Stay/Benedictus Stay (1714–1801)”, u: V. Gortan, V. Vratović (ur.), Hrvatski latinisti/Croatici auctores qui Latine scripserunt, knj. 3, PSHK, Zagreb, 1970, str. 349–397; I. Martinović, “Hrvatska prirodnofilozofska baština 18. stoljeća”, Filozofska istraživanja 56–57 (1/2 1995), str. 3–43; I. Martinović, “Stay, Benedikt”, u: D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković (ur.), Leksikon hrvatskih pisaca, Školska knjiga, Zagreb, 2000, str. 666–668; Lj. Schiffler, “Filozofija u XVIII stoljeću”, u: I. Golub (ur.), Hrvatska i Europa, sv. III, Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), HAZU, Zagreb, 2003, str. 327–341.
