Frane PETRIĆ
Frane PETRIĆ (Franciscus Patricius, Patritius, Petris, Petrisević), filozof, polihistor, grecist i latinist (Cres, 25. IV. 1529–Rim, 6. II. 1597). Prekinuo je početno školovanje u rodnom gradu i 1583. g. otišao sa stricem na njegovu lađu, sudjelujući u protuturskom ratu mletačkog brodovlja, a potom u ratnim operacijama kod Novigrada. U Veneciji se je školovao za trgovca i pohađao je privatnu školu svećenika Andrije Firentinca. Pod zaštitom M. Vlačića je otišao u Ingolstadt, gdje je učio grčki. U Padovi je nastavio studij medicine (1547) ali ga je napustio i posvetio se je filozofiji i matematičkim studijima. Na njegovu filozofsku orijentaciju i razvoj utjecala je Platonova i Aristotelova filozofija, tradicija peripatetizma i neoplatonizma te staroegipatske mističke, kaldejske, arapske i hebrejske predaje. Neko vrijeme je boravio na Cipru, gdje je upravljao imanjem grofa Contarini Zaffa i ciparskog nadbiskupa F. Moceniga, bavio se je melioracijskim radovima, otputovao je u Španjolsku i gradove Italije, trgovao pamukom i knjigama (1571), a bavio se je i izdavaštvom. Među prvim filozofskim i književnim spisima Petrić je objavio na talijanskom jeziku djelo La città felice (Sretan grad, 1553), koje se po analizama društveno-pravnih, odgojno-obrazovnih, strateško-obrambenih, higijensko-zdravstvenih i ekoloških čimbenika smatra iznimnim tekstom u velikoj panorami političke literature 16. st. Njegove kraće, platoničko-petrarkistički intonirane rasprave (o pjesničkim zanosima, komentar Petrarkina soneta, dijalozi Delfino overo del Baccio, LʼAmorosa filosofia, 1577) prilogom su renesansnoj književnoj teoriji i kritici, tekstualnoj hermeneutici. Svoj doprinos povijesnim i epistemološkim razmatranjima dao je u dijaloškom traktatu Della historici dieci dialoghi (Deset dijaloga o povijesti, 1560), a odnose retorike i srodnih disciplina (temeljene na modelu matematičkih znanosti) u Della retorica dieci dialoghi (Deset dijaloga o retorici, 1562). Opsežnim djelom Discussiones peripateticae (Peripatetičke rasprave, 1571–1581) Petrić se tekstualno-povijesno-filolološkom analizom Aristotelove filozofije, njena tumačenja i cjelokupne peripatetičke tradicije uključuje u platoničko-neoplatonističku renesansnu kritiku aristotelizma, zalažući se za slobodu filozofskog mišljenja. U razdoblju između 1576. i 1592. njegova se je intelektualna djelatnost odvijala između Modene i Ferrare. Od 1575, kad je počeo predavati platonsku filozofiju na Sveučilištu u Ferrari otpočinje zrelo razdoblje Petrićeva filozofskog stvaranja. Tada su nastala njegova djela o poetici, novoj geometriji, dijelovi Nove sveopće filozofije. Svoje opsežno djelo Della poetica (Ferrara, 1586), je pisao gotovo 30 godina. Nakon boravka u Ferrari (1587–1592) prihvatio je mjesto na katedri filozofije na Sveučilištu Sapienzi, gdje je od 1592. predavao platoničku filozofiju sve do smrti. Kapitalno mu je djelo Nova de universis philosophia (Nova sveopća filozofija, Ferrara 1591, 1592), u kojem je dao zaokružen sustav filozofije. Nova sveopća filozofija u svoje je vrijeme naišla na osudu crkvenih krugova i zabranu širenja zbog neortodoksnosti, suprotstavljanja vjeri i unošenja elemenata nekršćanske religije. U svoju obranu Petrić je napisao nekoliko rasprava. Svoju nakanu da napiše drugo djelo, nalik spomenutome, Petrić nije uspio u cjelini ostvariti, nego je, prije smrti, dovršio tek prva dva djela svoje Prve filozofije (Francisci Patricii Primae philosophiae libri, 1596). U dodatku Nove sveopće filozofije Petrić je uvrstio hermetičke spise koje je sakupio i preveo s grčkog na latinski.
Objavljena djela:
Nova de universis philosophia, Ferrara 1591, 1592 (Nova de universis philosophia/Nova sveopća filozofija, s latinskog prev. Tomislav Ladan i Serafin Hrkać, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979); La città felice (Sretan grad, s talijanskog prev. Vladimir Premec, Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1975); Dialogo dellʼhonore; 11 Barignano; Discorso della diversita de furori poetici; Lettura sopra il sonetto del Petrarca: la gola, e lʼociose piume, Venetia, 1553; Della historia diece dialoghi, Venetia, 1560 (Della historia diece dialoghi/Deset dijaloga o povijesti, s talijanskog prev. Krešimir Čvrljak, “Istra kroz stoljeća”, II. kolo, knjiga 7, Pula, Rijeka, 1980); Le rime di Messer Luca Contile…, Venetia, 1560; G. Delminio, Opere, Venezia, 1560 (II. tom uredio F. Petrić); Diversorum praestantium poetarum carmina in obitu Irenis Spilimbergiae, Venetiis, 1561 (u knjizi se nalaze dva soneta); Della retorica dieci dialoghi…, Venetia, 1562 (Della retorica dieci dialoghi/Deset dijaloga o retorici, s talijanskog prev. Mate Maras, “Istra kroz stoljeća”, IV. kolo, knjiga 20, Pula, Rijeka, 1983); De legendae scribendaeque historiae ratione, dialoghi decem…, Basilae, 1570; Discussionum peripateticarum, Tomi primii…, Venetiis 1571; Le imprese illustri con espositioni del Sig. Jeronimo Ruscelli… tutto riordinato e corretto da F. Patrizio, Venezia, 1572; Discussionum peripateticarum tomus tertius/Peripatetičke rasprave svezak treći, s latinskog prev. Tomislav Ćepulić i Mihaela Girardi-Karšulin, Girardi-Karšulin, Mihaela i Perić, Olga (ur.), Institut za filozofiju, Zagreb, 2009 (paralelno kritičko izdanje); Discussionum penpateticarum, Tomi IV…, Basileae, 1581 (Discussionum peripateticarum tomus quartus (Liber I–V)/Peripatetičke rasprave svezak četvrti (Knjiga I–V), s latinskog prev. Mihaela Girardi-Karšulin i Ivan Kapec, Girardi-Karšulin, Mihaela, Martinović, Ivica, Perić, Olga (ur.), Institut za filozofiju, Zagreb, 2012 (paralelno kritičko izdanje); Discussionum peripateticarum tomus quartus (Liber VI–X)/Peripatetičke rasprave svezak četvrti (Knjiga VI–X), s latinskog prev. Mihaela Girardi-Karšulin, Girardi-Karšulin, Mihaela, Martinović, Ivica, Perić, Olga (ur.), Institut za filozofiju, Zagreb, 2012 (paralelno kritičko izdanje)); La milita romana di Polibio, di Tito Livio, e di Dionigi Alicaniaseo, Da Francesco Patricii dichiarata, e con varie figure illustrata…, Ferrara, 1583; Procli Lucii elementa theologica et physica fecit latine F. Patricius, Ferrariae, 1583; Parere di Francesco Patrici in difesa di Ludovico Ariosto, Ferrara, 1583 (F. Osanna, Mantova, 1595; u: T. Tasso, Opere, Firenze, 1724); Della Poetica, “La Deca Disputata…”, Ferrara, 1586, “La Deca Istoriale…”, Ferrara, 1586, ti i preostali dijelovi, “Trimerone”, “La Deca Ammirabile”, “La Deca Plastica”, “La Deca Dogmatica Universale”, “La Deca Sacra”, “La Deca Sernisacra” i kao dodatak “Discorso delle diversita de i furori poetici”, objavljeno u kritičkom izdanju D. Aguzzi-Barbagli, Francesco Patrizi da Cherso, Della Poetica, Instituto Nazionale di Studi sul Rinascimento, Firenze, 1969 (t. I.), 1970 (t. II.), 1971; Della noua geometria…, Ferrara, 1587; Difesa di Francesco Patrizi… Dalle cento accuse dategli dal signor Iacopo Mazzoni, Ferrara, 1587; Philosophiae de rerum natura libri 11 priores, alter de spacio phisico, alter de spacio mathematico, Ferrariae, 1587; Risposta di Francesco Patrici a due oppsosizioni fattegli dal Sig. Giacomo Mazzoni, Ferrara, 1587; Magia Philosophica… Zoroaster et eius CCCXX Oracula chaldaica, Asclepii Dialogus et Philosophia magna. Hermetis Trismegisti Poemander, Sermo Sacer, Clavis. Sermo ad filium. Sermo ad Asclepium. Minerva mundi et alia Miscellanea, Hamburgi, 1593 (Zoroaster et eius CCCXX Oracula chaldaica/Zoroaster i njegovih tristo i dvadeset Kaldejskih proroštava, s latinskog prev. Ivan Kapec, Banić-Pajnić, Erna (ur.), Institut za filozofiju, Zagreb, 2011); Nova de universis Philosophia libris quinquaqinta comprehensa… Quibus postremo sunt adiecta, Zoroastris oracula CCM: Ex Platonicis collecta. Hermetis Trismegisti libelli, et fragmenta Asclepii discipuli tres libelli. Mystica Aegyptiorum; Paralleli militari di Francesco Patrizii…, Roma, 1594; De Paralleli militari, II, Roma, 1595; Operum Aristotelis… T. II librorum… qui non extant fragmenta quedam, Aureliae Allobrogum, 1596; Oracula et vaticinia de futuro, Brixiae, 1596; “Discorso della Storia di Dafni a Litiersa di Sositeo”, u: T. Tasso, Opere, Firenze, 1724 (t. VI); “Ragioni delle cose dette e dʼalcune autorita citate da J. Mazzoni”, u: T. Tasso, Opere, Firenze, 1724 (t. VI); “Per la risposta e per la difesa contro G. Mazzoni”, u: T. Tasso, Opere, Fierenze, 1724 (t. VI); “Versi dʼAristone poeta greco…”, u: Argelati, Biblioteca dei volgarizzamenti, Milano, 1767, (t. IV); “Un ditirambo di Pratina poeta greco…”, u: Argelati, Biblioteca dei volgarizzamenti, Milano, 1767, (t. II); “Quattro lettere dirette alla celebre Traquinia Molza, una al Card. Comelio Bentivoglio, cinque al duca Alfonso II e due foglietti intitolati ʻdei Corpi e del Cieloʼ”, u: LʼUnione cronaca capodistriana, IV, 1817, 4, 5, 7, 9, 10, 11; G. Claretta, “Lettere scelte di illustri personaggi tratte dai manoscritti…”, u: Miscellanea di storia italiana, Torino, 1862, t. I; “Bernardino Telesio, philosopho omnium eminentissimo…”, u: F. Fiorentino, Bernardino Telesio…, Firenze, 1874, t. II, LʼErdano in nuovo verso heroico…, Ferrara, 1557 (i u: G. Carducci, Poesia barbara del secolo XVI, Bologria, 1881; R Deljino overo del bacio, obj. u kritičkom izdanju D. Aguzzi-Barbagli, Francesco Patrizi da Cherso. Lettere ed opuscoli inediti, Istituto Nazionale di Studi sul Rinascimento, Firenze, 1975); “Lʼinsegna del Patritio”, u: D. Aguzzi-Barbagli, Francesco Patrizi da Cherso. Lettere ed opuscoli inediti, Instituto Nazionale di Studi sul Rinascimento, Firenze, 1975; “Paradoxa poeticai”, u: D. Aguzzi-Barbagli, Francesco Patrizi da Cherso. Lettere ed opuscoli inediti, Instituto Nazionale di Studi sul Rinascimento, Firenze, 1975; “Discorso sopra lo stato del Po di Ferrara”, u: D. Aguzzi-Barbagli, Francesco Patrizi da Cherso. Lettere ed opuscoli inediti, Instituto Nazionale di Studi sul Rinascimento, Firenze, 1975. i druga tehnička djela te Petrićeva korespondencija.
Rukopisi:
Abbreviatio Prisciani Majoris (Biblioteca Apostolica Vaticana, Città del Vaticano); Adversaria historica graeca, latina et italica alphabetico ordine disposita (Biblioteca Apostolica Vaticana, Città del Vaticano); Adversaria philosophica de homine (graeca et latina) (Biblioteca Apostolica Vaticana, Città del Vaticano); Apologia ad censuram (Biblioteca Apostolica Vaticana, Città del Vaticano); Danasci philosophi dubitationes et solutiones de primis principiis (Biblioteca Ambrosiana, Milano); Declaratione… in quaedam Novae sunt Philosophiae loca obscuriora (Biblioteca Apostolica Vaticana, Città del Vaticano); Eudociae Homoracento initio mut. ets. (Biblioteca Ambrosiana, Milano); De quatuor orationis partibus (Biblioteca Apostolica Vaticana, Città del Vaticano); Hermiae philosophi in Platonis Phaedrum scoliorum libri III (Biblioteca Ambrosiana, Milano); LOGA (Agya) sive eloquia… (Biblioteca Apostolica Vaticana, Città del Vaticano); Marini et Procli opera cum notulis (Biblioteca Ambrosiana, Milano); Olympiodori magni philosophi scholia in Platonis Philebum (Biblioteca Ambrosiana, Milano); Relazione autografa per S. A. Mons. Rev. mo S. Felice (Archivo di Stato di Modena); Tasso contra al Patricio (Biblioteca Apostolica Vaticana, Città del Vaticano); Zoroaster, f. 9–15, Georgius Gemistus, 16, Proclus, f. 18–21, Plutarcus, f. 22, Picus, f. 24, Psellus, f 26–28, Diogenes Laertius, f. 28–29 (Biblioteca Apostolica Vaticana, Città del Vaticano).
M. Girardi Karšulin, Filozofska misao Frane Petrića, Odjel za povijest filozofije Instituta za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1988; Lj. Schiffler, Frane Petrić/Franciscus Patricius. Od škole mišljenja do slobode mišljenja, Institut za filozofiju, Zagreb, 1997; F. Bottin, “Francesco Patrizi e lʼaristotelismo padovano”, u: Ljerka Schiffler (ur.), Zbornik radova VI. međunarodnog filozofskog simpozija “Dani Frane Petriša”, Cres 13.-17. srpnja 1997, Hrvatsko filozofsko društvo, Grad Cres – Zagreb, 1999, str. 56–68; Ž. Dadić, Franjo Petriš (Franciscus Patricius), Školska knjiga, Zagreb, 2000; E. Banić-Pajnić, Petrićev put: od kritike Aristotela do pobožne filozofije, Institut za filozofiju, Zagreb, 2001; L. Boršić, “Ta endoksa – Probabilia oder opiniones receptae: Aristoteles – Cicero – Petrić”, u: Erna Banić-Pajnić, Laura Blažetić, Mihaela Girardi-Karšulin, Ivan Kordić, Ivica Martinović (ur.), Philosophical Topics, Interpreting Tradition & Modernity, Institut za filozofiju, Zagreb, 2004, str. 65–89; E. von Erdmann,”Frane Petrić i barokna poetika”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 67–68 (2008), str. 27–41; L. Boršić, “Petrićeva kritika Aristotelova pojma ousia u Discussiones peripateticae“, Cris 1 (2009), str. 177–185; M. Girardi-Karšulin, “Strategije Petrićeve obrane Nove sveopće filozofije“, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 69–70 (2009), str. 37–44; Martinović, “Petrićevi prigovori Aristotelovu pojmu neprekidnine”, Filozofska istraživanja 119 (3/2010), str. 467–485.
