HERMAN DALMATIN
Herman DALMATIN (Hermanus Dalmata, neki puta i Sclavus, Secundus, De Carinthia), prvi poznati hrvatski filozofski pisac i znanstvenik, prevodilac djela s arapskog na latinski, (središnja Istri ?–? nakon 1143). Školovanje je započeo 1130. u Chartresu, a završio 1135. u Parizu, nakon čega je s prijateljem Robertom iz Kettona otišao na putovanje po Istoku. S njime od 1138. boravi u Španjolskoj gdje je prevodio tekstove s arapskog jezika. Iste je godine preveo astrološku raspravu Sahl ibn Bišra Fatidica. Djelo Liber imbrium je nastalo oko 1140. Ono nije niti Hermanovo izvorno djelo, a niti prijevod, već kompilacija raznih dijelova iz latinskih i arapskih rasprava. Abu Mašarov spis koji je naslovio Introductorium maius in astronomiam je preveo 1140. Kompilaciju De indagatione cordis poznatu i pod imenom De occultis je napisao poslije 1140. Također je preradio najvjerojatnije prijevode Adelarda iz Batha. Riječ je o prijevodu Euklidovih Elemenata i Astronomskih tablica Al-Kwārizmĭja. Petar Časni je 1142. njemu i Robertu iz Kettona povjerio prevođenje Kurʼana i sastavljanja tekstova o islamu te s njime odlaze na put po Španjolskoj. Iste godine Herman je preveo tekstove De generatione Mahumet i Doctrina Mahumet. Najvjerojatnije je u Leónu otvorio svoju školu. Iz Leóna se je preselio u Francusku u Toulouse, a zatim u Bézieres, gdje je 1143. godine napisao svoje jedino izvorno djelo De essentiis. Iste godine je preveo i Ptolemejevo djelo Planisphera. Također se pretpostavlja da je napisao djelo o astrolabu De usu astrolabii. Nakon 1143. ne postoje sigurni podaci o njegovom životu.
Sahl ibn Bišr, Fatidica (prijevod); Liber imbrium (kompilacija); Abu Mašar, Introductorium maius in astronomiam (prijevod); De indagatione cordis – De occultis (kompilacija); Euklid, Elementi (prijevod); Al-Kwārizmĭj, Astronomske tablice (prijevod); De generatione Mahumet (prijevod); Doctrina Mahumet (prijevod); De essentiis (originalno djelo), 1143; Ptolemej, Planisphera (prijevod); De usu astrolabii (atribucija).
A. S. Kalenić, “Temeljni problemi uspostave teksta rasprave De essentiis Hermana Dalmatinca”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 23–24 (1986), str. 31–64; F. Šanjek, “Herman Dalmatin (oko 1110–posl. 26. II. 1154), Bio-biografski prilozi”, u: H. Dalmatin, Rasprava o bitima, sv. 1, Čakavski sabor, Pula, 1990, str. 7–100; I. Martinović, “Ontički red u opisima Hermana Dalmatina”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 37–38 (1993), str. 9–30; Ž. Dadić, Herman Dalmatin/Herman of Dalmatia, Školska knjiga, Zagreb, 1996; Z. Posavac, “ʻJest naime ljepota u svijetuʼ. Etetički momenti u djelu De essentiis Hermana Dalmatina”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 45–46 (1997), str. 5–18; F. Zenko, “Herman Dalmatin”, u: Franjo Zenko (ur.), Starija hrvatska filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1997, str. 77–115; A. Čubelić, “O astronomiji i astrologiji prema djelu De indagatione cordis Hermana Dalmatina”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 61–62 (2005), str. 71–78; I. Skuhala Karasman, “Recepcija arapske misli u filozofiji Hermana Dalmatina”, Metodički ogledi 29–30 (2009), str. 49–61.
