Simeon ČUČIĆ
Simeon ČUČIĆ (Csucsich, Šimun Čučić-Vučinić), grkokatolički svećenik, filozofski pisac (Pećno kod Jastrebarskog, 14. II. 1784–Zagreb, 27. I. 1828). Na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu je završio studij filozofije i teologije. Filozofiju je doktorirao na Sveučilištu u Pešti (1806). Od 1810. do 1827. je bio profesor filozofije, logike, fizike, moralne filozofije i grčkog jezika na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu, a neko vrijeme predaje povijest, matematiku i grčki jezik. Od 1812. do 1821. upravitelj je grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu. Njegovo najznačajnije djelo je kompendij filozofije (deset svezaka), Philosophia critice elaborata (1815) u kojem je obrađena problematika različitih područja: empirijska psihologija, logika, kozmologija, racionalna psihologija, prirodna teologija, etika, prakseologija, antropologija i asketika. U svojim filozofskim shvaćanjima Čučić je pod utjecajem, ali i u kritičkom odnosu spram Kantove filozofije. Autor je više tezarija filozofijskih disciplina (Positiones ex logica et historia pragmatica Regni Hungariae, Positiones ex Metaphysica) i jednog priručnika matematike (Mathesis). Njegov pjesnički opus sačinjava nekoliko oda na latinskom jeziku koje posvećuje nekim ličnostima Križevačke biskupije (J. Badovinac, K. Stanić). Rukopisna ostavština S. Čučića pohranjena je u Arhivu Križevačke biskupije.
Positiones ex logica et historia pragmatica reg. Hungariae, Zagrabiae, 1812; Philosophia critice elaborata, Viennae, 1815; Musa honoribus Constantini Stanich occasione inaugurationis in cathedralem ecclesiam Crisiensem, Zagrabiae, 1815; Mathesis, Viennae, 1816; Positiones ex metaphysica…, Zagrabiae, 1824; Musa in honorem illustrissimi domini Francisci L. B. Bedekovich de Komor, item illustrissimi domini Ludovici L. B. Bedekovich de Komor occasione introductionis in administratorem I. comitatus Crisiensis die 1. Augusti 1825, peractae, Zagrabiae, 1825; Philosophia (rkp., 1815, Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci).
E. Banić-Pajnić, “Simeon Čučić: kratak prikaz njegova najznačajnijeg djela Philosophia critice elaborata”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 5–6 (1977), str. 83–102; F. Zenko, “Kant u hrvatskoj filozofiji”, Godišnjak za povijest filozofije 2 (1984), str. 157–185; F. Zenko, “Novovjekovni duh i renesansa kao njegov konstrukt”, Godišnjak za povijest filozofije 3 (1985), str. 273–286; S. Kovač, “Teorijska filozofija na zagrebačkoj akademiji 1776–1850”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 31–32 (1990), str. 23–39; S. Kovač, Logika kao “demonstrirana doktrina”, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1992; S. Kovač, “Šimun Čučić”, u: F. Zenko (ur.), Starija hrvatska filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1997, str. 485–507.
